Ceps.rs - Informisanje i edukacija potrošača Srbije, kao i želja da se kroz zaštitu prava potrošača od pasivnog konzumera stvori aktivni potrošač svestan svojih prava.
U zalagaonicama koje posluju van granica legalnog građani kojima je potreban novac ostavljaju nakit, umetnička dela i antikvitete.
Niko ne zna koliko u našoj zemlji postoji zalagaonica, niti iko kontroliše koliko novca one obrću godišnje. Većina se krije iza paravana menjačnica, antikvarnica, a grube su procene da ih u Srbiji ima nekoliko stotina.
Evropska agencija za bezbednost u hrani juče je objavila studiju u kojoj upozorava na jednu opasnu kancerogenu materiju, koji svi jedemo veoma često! U pitanju je materija akrilamid, koja je opasan kancerogen a nalazi se u hrani koja se sprema na velikoj temperaturi poput prženog mesa i čipsa.
Označavanje prehrambenih proizvoda ne sme dovoditi u zabludu potrošače da je određeni sastojak pristuan kada nije, navodi se u presudi Evropskog suda pravde.
Presuda je doneta na osnovu tužbe protiv nemačkog proizvođača čajeva Tekane koji je prodavao čaj pod nazivom "Srećna malina i avantura od vanile", uz slike malina i cvetova vanile i natpis "voćni čaj sa prirodnim ukusom", iako čaj ne sadrži ni vanilu, niti malinu.
Pre početka krize prosečan građanin Srbije jeo je 178 grama mesa dnevno. Danas pojede jedva 115 grama. Takođe, sa skoro pune čaše mleka dnevno, za osam godina spali smo na pola.
- Poražavajuće je što su i količine koje smo jeli te 2007. godine bile znatno niže nego u razvijenijim zemljama. Dok mi jedemo pedesetak kilograma mesa i prerađevina u toku godine, Evropljani jedu 78 kilograma. Danas mi pijemo 47 litara mleka godišnje, a žitelji EU piju duplo više - objašnjava za „Blic“ Vojislav Stanković, agroekonomista.
Vlasti u Rumuniji smanjile su stopu PDV na hranu i bezalkoholna pića za 15 procentnih poena, što bi za Srbe, pored Mađarske, bila nova šoping zona.
Odluka o obaranju PDV sa 24 na devet odsto stupila je na snagu juče, a u sklopu nastojanja vlade Rumunije da podstakne zapošljavanje i potrošnju domaćinstava.
Šaltersku službenicu SG Splitske banke na Brdima spasio je kraj smjene, jer bi vjerojatno i nakon dva dana ispisivala 3420 naloga za naplatu kredita u “švicarcima”, i to od samo jednog našeg sugrađanina koji je svoju mjesečnu ratu odlučio podmiriti u kovanicama po jednu kunu, piše Slobodna Dalmacija.
|
1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
2. PRAVO NA SIGURNOST |
3. PRAVO NA INFORMISANOST |
4. PRAVO NA IZBOR |
|
5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE |
7. PRAVO NA OBRAZOVANJE |
8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja. |