Turističke agenicije u Srbiji uskoro bi mogle da polože "debele" garancije ukoliko žele da rade. To bi najviše trebalo da zaštiti putnike, koje poslednjih godina sve češće varaju agencije, a koje se inače otvaraju i zatvaraju "preko noći". Svakako, ova izmena i dopuna Zakona o turizmu odgovaraće i ozbiljnim firmama koje se bave organizovanjem putovanja. Kako turistički radnici kažu, odvojiće se "žito od kukolja".
Država neće preuzeti troškove za rešenje problema nenaplativih kredita (NPL), izjavila je danas guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković.
Nikome ne pada na pamet da država preuzme troškove za nečije ranije loše poslovne odluke, rekla je Tabaković na skupštinskom Odboru za finansije.
Kamata na štednju u pojedinim bankama već krajem godine mogla bi da bude nula, a bankari čak pominju mogućnost da štedišama naplaćuju „ležarinu“.
Kako saznaje „Blic“, u pojedinim bankama poslednjih mesec dana ozbiljno se pripremaju da ukinu kamate na štednju, a u bankarskim krugovima čak se pominje i mogućnost uvođenja takozvane negativne stope. To bi značilo da će banke štedišama za novac naplaćivati „ležarinu“, kao u Švajcarskoj ili u Nemačkoj, gde je negativna stopa 0,1 odsto.
Savetnik guvernera Narodne banke Srbije za ekonomska pitanja Petar Sekulić izjavio je danas, govoreći o zaduženim građanima sa kreditima koje brine da li će banke prodavati ta dugovanja, da je prodaja potraživanja od građana, moguća samo ukoliko je kupac druga banka.
Sekulić je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da to proizlazi iz zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga.
Gas za javno snabdevanje pojeftiniće od 1. oktobra u proseku za 9,3 odsto, saopšteno je danas iz Srbijagasa. Sniženje cena gasa važiće za sve kupce koji imaju pravo na javno snabdevanje u 2015. godini, a snabdevač im je Srbijagas.
Struja će se i u našoj zemlji meriti kao i u svetu. Sa 250.000 novih pametnih brojila koja je posle deset godina muka oko tendera obezbedila "Elektroprivreda Srbije" potrošači će plaćati samo one kilovate koje iskoriste, a svoju potrošnju moći će, uz pomoć interneta, da prate u svakom trenutku. A zamena strujomera, bar za domaćinstva, biće besplatna.
Posle višegodišnjih napora da nabavi brojila, EPS je konačno u situaciji da uvede standarde merenja potrošnje i kod nas, i to na celoj teritoriji Srbije. To praktično znači dobijanje bitke u smanjenju mnogobrojnih gubitaka.
Europski parlament pozvao je zemlje Europske unije da što prije donesu zakone koje bi omogućili supermarketima da svu neprodanu hranu daju u humanitarne svrhe, umjesto da je bace!
Podsjetimo kako se u svijetu svake godine baci 1,3 milijardi tona hrane, a na godišnjoj razini stvara se gospodarski gubitak od 750 milijuna dolara, s negativnim posljedicama za okoliš. Francuski parlament početkom svibnja odlučio je tome doskočiti tako što je izglasao zakon prema kojem trgovački lanci ne smiju više bacati i uništavati neprodane prehrambene proizvode. Supermarketi u Francuskoj svu neprodanu hranu koja je i dalje u jestivom stanju će, prema novom zakonu, morati donirati dobrotvornim organizacijama, a preostala hrana prerađivat će se ili u hranu za životinje ili u poljoprivredno gnojivo. Sada je to inicijativa i Europske unije.
U Srbiji je sve moguće, pa čak i to da banke svaku proveru stanja na računu na bankomatu klijentima naplaćuju i po 50 dinara, pravdajući se troškovima potrošenog papira i struje.
U nameri da nadoknade novac koji gube jer nemaju kome da daju kredite, banke su i od bankomata počele da prave „skupe igračke“.
Zbog nestašice limuna i pomorandži u Grčkoj i Turskoj ti agrumi u Srbiji nikada nisu bili skuplji - kilogram limuna juče je koštao 380 dinara, a pomorandži 260.
Limun se juče u Beogradu u pojedinim marketima prodavao po skoro 400 dinara, u Nišu po 350 i Leskovcu po 270 dinara. Kilogram pomoranži u prestonici istovremeno je koštao skoro 300 dinara, dok se na jugu zemlje mogao pazariti za 200.
Smartfon je verovatno vaša mala beba. Nažalost, prema njemu se sigurno ne odnosite onako kako bi trebalo i radite neku od ovih 8 stvari, ili sve.
|
1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
2. PRAVO NA SIGURNOST |
3. PRAVO NA INFORMISANOST |
4. PRAVO NA IZBOR |
|
5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE |
7. PRAVO NA OBRAZOVANJE |
8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja. |