I u sledećoj godini prema očekivanjima banaka i Narodne banke Srbije očekuje se smanjenje kamata na kredite, kako građana koji se zadužuju, tako i preduzeća. Kako je rekla Jorgovanka Tabaković, guverner centralne banke kamate na zajmove firmi su sada u proseku 7,5 odsto u dinarima, a za stanovništvo 13,2 odsto. Trend smanjenja kamata će se nastaviti i u narednoj godini.
Carinici su ove godine sprečili uvoz više od 11.500 različitih odevnih predmeta, 3.000 modnih dodataka i skoro 1.500 pari patika i cipela. Iza nalepnica sa imenima čuvenih svetskih brendova krili su se falsifikati. Na meti plagijatora, govori iskustvo Uprave carina, najviše su mobilni telefoni i oprema za njih. Slede kopije odeće i obuće, koje čine čak četvrtinu otkrivenih povreda prava intelektualne svojine. Ubedljivo najčešće krivotvore se "Adidas", "Najk", "Helo Kiti", "Polo", "Armani", "Lakost", "Tomi Hilfiger", "Barberi" i "Bos".
Sa prvim danom nove godine, zbog povećanja akciza, možemo očekivati poskupljenje goriva i svih alkoholnih pića. Predlog izmene Zakona o akcizama, koji je usvojila Vlada Srbije, već je ušao u skupštinsku proceduru i trebalo bi da bude usvojen po hitnom postupku. On predviđa za tečni naftni gas povećanje akcize za dinar po litru, za dizel ovaj namet će biti veći za četiri dinara, a za bezolovni benzin 2,5 dinara po litru.
Male telekomunikacione kompanije, potrošači i nevladine organizacije udružili su se u savez NetKonkurencija koji će se zalagati za više konkurencije na tržištu širokopojasnih telekomunikacionih mreža u Evropi. Njihov cilj je da evropskim zakonodavcima pravovremeno, dok traje rad na novoj regulativi za sektor telekomunikacija, ukažu na probleme, pored ostalog na potrebu kontrole velikih provajdera, često bivših državnih monopola. S obzirom na aktuelnost teme, osnivaju se i druge grupe koje za cilj imaju borbu za veću konkurenciju na evropskom tržištu širokopojasnih usluga.
Novom uredbom po kojoj povlašćeni građani ostvaruju pravo na besplatnu struju broj zaštićenih korisnika biće povećan za više od 20.000.
Ministarstvo energetike završilo je Uredbu o energetski zaštićenim kupcima po kojoj će dosadašnju ograničenu mesečnu kvotu od 120 do 250 besplatnih kilovat-sati struje, umesto duplo, moći da prekorače do četiri puta.
Ako ste u nekom od prethodnih postova pojeli u piceriji posnu picu, gotovo je izvesno da ste se u stvari omrsili. Ukoliko ste konzumirali biljni kačkavalj, sva je verovatnoća da ste uneli i mlečne sastojke. Ako imate poverenja u proizvođače koji na ambalaži ističu natpise "posno", pročitajte malo bolje deklaraciju na poleđini i videćete da to u stvari znači da je taj proizvod samo možda postan. I tako dalje.
Crni petak je nastao u Americi i nastupa odmah nakon Dana zahvalnosti, svakog četvrtog četvrtka u novembru mesecu. Ove godine Crni petak nas očekuje 27.11. 2015. Crni petak označava početak sezone kupovine poklona dragim ljudima, a uoči novogodišnjih praznika i obično označava najprometniji šoping dan u godini. Ovim danom počinje sezona kupovine božićnih i novogodišnjih poklona, tako da vlasnici i zaposleni u radnjama prave posebne promotivne ponude kako bi privukli što više kupaca.
Zahtev kontrolora u zagrebačkom gradskom prevozu, koji iz straha zbog učestalih fizičkih napada traže da ih u obavljanju radnog zadatka prati obezbeđenje, pa čak i da sami nose oružje u vozilima, danima je glavna tema u hrvatskoj prestonici, a vest je stigla i do njihovih beogradskih kolega koji nisu ostali ravnodušni!
Svake godine trgovci u našoj zemlji zbog apoena manjih od dinara "zarade" minimum 90 miliona dinara. Svaki potrošač u radnji, naime, dnevno "izgubi" pet para. Na mesečnom nivo to je tek 1,5 dinara, a za 12 meseci to je ceh od 18 dinara. Iznos po potrošaču je više nego skroman, ali u Srbiji je oko pet miliona potrošača.
Koliko puta vam se u prodavnici desilo da, kada izvadite novčanicu od 1.000 dinara da biste platili upola manji račun, to proprati namrštena grimasa trgovca uz pitanje: “Imate li nešto sitnije?”.
Uprkos takvom iskustvu, u Narodnoj banci Srbije za “Blic” tvrde da u gotovinskom prometu ima dovoljno novčanica u svim apoenima, a da se odluka o broju donosi na osnovu analize potreba tržišta.
|
1. PRAVO NA ZADOVOLJENJE OSNOVNIH POTREBA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
2. PRAVO NA SIGURNOST |
3. PRAVO NA INFORMISANOST |
4. PRAVO NA IZBOR |
|
5. PRAVO DA SE ČUJE GLAS POTROŠAČA Pravo na zadovoljenje osnovnih potreba podrazumeva dostupnost najnužnijih proizvoda i usluga: hrane, odeće i obuće, stambenog prostora, zdravstvene zaštite, obrazovanja i higijene. |
6. PRAVO NA OBEŠTEĆENJE |
7. PRAVO NA OBRAZOVANJE |
8. PRAVO NA ZDRAVU ŽIVOTNU SREDINU Pravo na zdravu životnu sredinu podrazumeva život i rad u okruženju koje ne predstavlja pretnju zdravlju sadašnjih i budućih pokolenja. |