Odštampajte ovu stranicu

Godišnje propadne 500.000 tona hrane, a evo koje namirnice najviše bacamo

03. septembar 2019. 10:23:20 Pročitano 1960 puta
Ocenite ovaj članak
(0 glasova)

U svetu, prema nekim podacima, baci se više od 30 odsto proizvedene hrane. Na đubrištu truli, raspada se i ispušta metan, jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte.

ZBOG nemarnosti i loših zakonskih odredaba, u Srbiji se svake godine baci više od pola miliona tona hrane.

Kako nam je rekla Radmila Ivetić iz Banke hrane Srbije, ne postoje precizni podaci, ali je reč o neverovatnim brojkama. Iako je nedavno objavljeno istraživanje Centra za unapređenje životne sredine, koje navodi da se u Srbiji, samo u domaćinstvima, baci godišnje gotovo 247.000 tona, naša sagovornica smatra da je ta brojka daleko veća.

Pročitajte još - Dragović: U Srbiji se godišnje baci oko 250.000 tona hrane

- Trebalo bi sve kompanije u Srbiji da dostave podatke o tome koliko bace namirnica sa isteklim rokom, ali one to ne rade - ističe Ivetićeva. - Sve su to paušalni podaci, za razliku od zapadnih zemalja gde je sve to detaljno uređeno, jer postoje zakoni.

Ivetićeva ističe da je najjednostavniji način rešenja problema bacanja hrane da kompanije doniraju namirnice koje su pred istekom roka trajanja.

Pročitajte još - Zašto srpski poljoprivrednici bacaju svoje proizvode

- Nedavno smo dobili, recimo, 20 tona organskog čokoladnog mleka i sve smo podelili. Na mesečnom nivou, samo od jedne kompanije dobijemo oko 100 tona povrća koje razdelimo - kaže Ivetićeva.

Kako se navodi u istraživanju Centra za unapređenje životne sredine, svako od nas baci oko 35 kilograma hrane godišnje, u vrednosti od 10.000 dinara. Među namirnicama koje najviše bacamo su hleb, meso i mleko, a najmanje voće i povrće.

ZAGAĐENjE

U SVETU, prema nekim podacima, baci se više od 30 odsto proizvedene hrane. Na đubrištu truli, raspada se i ispušta metan, jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte. Uz to, bacanje namirnica podrazumeva i uzaludno trošenje vode, pakovanja, transporta i energije potrebne da se ta hrana napravi.

Izvor: novosti.rs

Neda Dimitrijević

Najnovije od Neda Dimitrijević